Premijer Republike Srpske Radovan Višković izjavio je da hrvatska zločinačka vojna akcija "Oluja" predstavlja moderniji nastavak ideje sprovođene u Jasenovcu, gdje je počinjen genocid, te poručio da se Srbi danas bore za Republiku Srpsku da ih ne bi zadesila sudbina sunarodnika iz Krajine.

Višković je istakao da "Oluja" nije oslobodila Hrvatsku, kako kažu u toj zemlji, već je osramotila i sramota će zauvijek ostati na obrazu onih koji će, uz ustaške pozdrave, slaviti rješenje "srpskog pitanja".

"Od koga su je oslobodili? Od svojih komšija, ljudi koji su tu stotinama godinama, od potomaka onih koje ustaše nisu uspjele zatrti u jasenovačkoj klanici i drugim srpskim stratištima u Hrvatskoj u Drugom svjetskom ratu? Oslobodili su je od onih čiji su identitet i dostignuća oteli i predstavili kao svoja. Oslobodili su je od svjedoka onoga što nije njihovo, a bilo je srpsko", dodao je Višković.

On je ukazao na tri decenije od nekažnjenog masovnog ratnog zločina, skoro 2.000 ubijenih, više od 220.000 protjeranih, potpuno promijenjenu demografsku sliku Hrvatske, sa Srbima svedenim na statističku grešku.

"U `Oluji` su Srbi prognani sa svojih vjekovnih ognjišta, njihova imovina je opljačkana, uništena i spaljena s ciljem da se trajno izbrišu tragovi postojanja Srba na tim prostorima", podsjetio je premijer Srpske.

Višković je konstatovao da poslije 30 godina za etničko čišćenje i zločine nad Srbima, nad jasenovačkim potomcima, koji su počinjeni u "Oluji" gotovo niko nije odgovarao uprkos snažnim dokazima, te upitao da li to znači da zločin bez kazne nije zločin.

To je, kako je naveo, bio najveći egzodus srpskog naroda, koji je ujedno i najveći na prostoru današnje Evrope od Drugog svjetskog rata, saopšteno je iz Biroa Vlade za odnose s javnošću.

Višković je napomenuo da se u Hrvatskoj početak akcija "Oluja" slavi kao pobjeda, dok je za srpski narod to dan tuge, bola i patnje.

"Danas su u Hrvatskoj ustaški pozdravi svakodnevica i to je nešto što je nažalost postalo poželjno i popularno. Nasuprot toga, ćirilica se zabranjuje i nasilno se brišu i uklanjaju svi istorijski tragovi kulture, spomenici i sve ostalo što je srpsko, a što je činilo i gradilo kulturni identitet Hrvatske", dodao je Višković.

On je istakao da nikada neće biti dozvoljeno da budu zaboravljeni zločini počinjeni nad Srbim u akciji "Oluja".

Višković je naglasio da se zato danas srpski narod bori za Republiku Srpsku, jer iz iskustva Srba iz Krajine, dobro znaju kakva ih sudbina čeka ako bi dozvolili da je izgube.

"Zbog toga moramo glasno i često ponavljati istinu o stradanju Srba u Hrvatskoj i gajiti intenzivnu kulturu sjećanja. Važno je da svake godine obilježimo Dan sjećanja na sve stradale i prognane Srbe u oružanoj akciji `Oluja` i veoma je značajno da ovaj događaj zajedno organizujemo sa Srbijom. Na taj način pokazujemo da smo jedni uz druge i da se držimo zajedno", zaključio je Višković.

Zločinačka akcija "Oluja" počela je 4. avgusta 1995. godine ofanzivom hrvatske vojske i policije, te jedinica HVO-a na području Banije, Like, Korduna i sjeverne Dalmacije.

Dan kasnije, 5. avgusta, hrvatska vojska ušla je u gotovo napušten Knin i istakla zastavu Hrvatske, dok su kolone izbjeglica preko srpskih teritorija u BiH krenule ka Srbiji.

Prema podacima "Veritasa", tokom "Oluje" protjerano je više od 220.000 Srba, a na evidenciji su imena 1.903 poginulih i nestalih Srba iz ove akcije i poslije nje, od kojih su 1.247 civili ili 66 odsto, a oko tri četvrtine bili su stariji od 60 godina.

Međunarodni sud pravde je u presudi iz februara 2015. godine "Oluju" okvalifikovao kao etničko čišćenje, ali ne i kao genocid, mada svjetski eksperti za tu oblast tvrde da je ta operacija imala sve karakteristike genocida, prenosi Srna.

Nezavisne